Fond za razvoj neprofitnog sektora Autonomne Pokrajine Vojvodine i Građanske inicijative iz Beograda organizovali su, u sredu 5. novembra 2008. godine u Skupštini AP Vojvodine, Javnu debatu „Dijalog građana i građanki za evropski konsenzus“ na temu „Izgradnja partnerstva između NVO i javne administracije u procesu EU integracija“.

Ana Segedinski, v.d. direktora Fonda za razvoj neprofitnog sektora Autonomne Pokrajine Vojvodine pozdravila je učesnike debate ukazujući na činjenicu da je Fond uvek bio otvoren za ovakve inicijative, odgovarajući na potrebe NVO sektora u smislu aktuelnosti tema. Jedan od programskih zadataka Fonda je demokratizacija društva a ova debata je jedan od načina da se pokrenu demokratski procesi. Fond je primer kako institucije mogu biti u funkciji razvoja i podrške nevladinom sektoru.
Miljenko Dereta, direktor Građanskih inicijativa upoznao je prisutne s projektom: - "Dijalog građana za evropski konsenzus" naziv je projekta koji Građanske inicijative sprovode u saradnji sa Fondom za EU integracije, kojim rukovodi Delegacija Evropske komisije u Republici Srbiji, a tehnički realizuje Press Now. Cilj projekta je podizanje svesti o značaju pridruživanja Evropskoj uniji, širenje znanja o EU i procesu integracije specifičnih grupa društva kroz edukaciju, iniciranje dijaloga, razmenu informacija i dobre prakse u vezi sa integracionim procesima. U okviru projekta, planirano je održavanje 3 konferencije i 6 javnih debata širom Srbije na temu pridruživanja i članstva u EU. Na okruglom stolu u Novom Sadu predstavljamo iskustva predstavnika Poljske, Slovenije, Hrvatske i Makedonije izneta tokom Prve konferencije u Beogradu održane početkom oktobra 2008. godine. Ideja skupa je da kroz iskustvo drugih, Srbija zna kako da prođe kroz neophodne promene na putu ka Evropskoj uniji. Poljska je zemlja koja je prošla tri nivoa u procesu integracije: usaglašavanje zajedničke platforme unutar vlasti, pregovore sa zvaničnicima EU, kao i razgovore i istraživanje poljskog javnog mnjenja. Dereta je rekao da u ovom trenutku država želi da pomogne civilnom sektoru, inicijativi građana ali da se na žalost na jugu Srbije i dalje razmišlja na stari način. “Čeka se da neko drugi završi posao umesto nas a namera ovih okruglih stolova jeste da se pokaže ljudima da je njihova inicijativa važna i da može imati podršku“, dodao je on.

Predstavnica ministarstva finansija Srbije zadužena za međususedsku saradnju Mađarska – Srbija, Bojana Milićević objasnila je šta se dešavalo sa susedskim programom do sada a zatim je istakla da za projekte mogu da konkurišu organi vlasti na lokalnom i regionalnom nivou, javna i komunalna preduzeća, privredne komore, nevladine organizacije, obrazovne, kulturne i istraživačke ustanove, društva i udruženja u oblasti turizma, kulture, sporta i druge organizacije.
Jelena Stevanov, predstavnica Kancelarije za EU integracije Vlade Srbije govorila je o modelu saradnje između Kancelarije za evropske integracije i civilnog društva u Srbiji: - Ne postoji institucionalizovan odnos između Vlade Srbije i civilnog društva, međutim Kancelarija je sa civilnim sektorom potpisala Memorandum o saradnji. Cilj te saradnje je da civilno društvo u Srbiji bude prepoznato ne samo kao učesnik već vlasnik procesa EU integracije. Taj proces ne znači samo članstvo u EU već reformu Srbije koja će dovesti do članstva. Srbiju očekuje vizna liberalizacija, dobijanje statusa kandidata, decentralizovana implementacija sredstava koja dolaze iz IPA fondova i za ostvarivanje toga neophodna nam je pomoć civilnog sektora. “, precizirala je Stevanov.

U diskusiji je učestvovao veliki broj građana s konkretnim predlozima i sugestijama kako prevazići probleme koji stoje pred NVO sektorom u narednom periodu.
